Za suštinsko shvaćanje šahovske igre u kojoj dominiraju dijalektička načela, u kojoj nijedan “zakon” nije ni apsolutan ni vječan, neophodno je poznavanje i razumijevanje svih taktičkih osobina pojedinih figura. Budući da se nova znanja najdjelotvornije usvajaju primjenom provjerenih didaktičkih načela “Od lakšega ka težem, od jednostavnijega ka složenijem”, najprirodniji put u otkrivanju, upoznavanju i potpunom razumijevanju šahovske igre mora započeti istraživanjem najjednostavnijih završnica. Ta inicijalna znanja kamen su temeljac za čitavu ostalu nadgradnju. Značenje tempa, uloga pješačke strukture i njezin utjecaj na aktivnost figura, bolji položaj kralja - elementi su koji najjasnije dolaze do izražaja upravo u ovoj fazi partije. Najdublje šahovske tajne skrivene su upravo u završnicama, pa njihovo temeljito poznavanje izravno određuje horizonte naše šahovske kulture. Pored toga, dobro poznavanje završnica u suvremenome šahu sve više dobiva na značenju zbog neprekidnoga ubrzavanja tempa igre. Partije se više ne prekidaju i sve se mora riješiti u prvoj i jedinoj seansi, pa je za konačan uspjeh presudno znanje i sigurnost.

Zbog znanja koja nudi pažljivijim i ambicioznijim čitateljima, zbog sustavnosti u načinu otkrivanja šahovskih tajni, ova trilogija: “Pješačke i skakačke završnice”, “Lovačke završnice” i “Završnice lakih figura” zamišljena je ne samo kao vodič početnicima i darovitim mladim igračima, nego i kao priručnik šahovskim instruktorima, te dragocjeni podsjetnik i najvećim majstorima. Ukratko, to je trilogija za sve one koji shvaćaju važnost završnica, koji žele usavršiti tehniku svoje igre i proširiti horizonte svojih šahovskih znanja.

Trilogija nudi pravo bogatstvo šahovskih spoznaja i niz značajnih otkrića. O tome svjedoči ne samo 95 najljepših završnica izdvojenih iz stvaralaštva svih 16 dosadašnjih svjetskih prvaka, te 6 svjetskih prvakinja. U potrazi za istinom autor je uz pomoć računala preispitao sva temeljna teorijska znanja skrivena u 1225 završnica - 253 edukativna primjera, 506 studija i 466 poučnih završetaka turnirskih partija. Otkriveno je čak 70 velikih zabluda i mnogo manjih grješaka, otklanjanjem kojih se može bitno unaprijediti kvaliteta igre. Najvrjednije otkriće je da skakač i tri pješaka u pravilu remiziraju protiv skakača i četiri pješaka na istomu krilu, ali i brojne druge “teorijske novosti” daju ovoj knjizi posebnu vrijednost.

Knjige se mogu naručiti na adresi: Vlado Kovačević, B.Magovca 3/I, Zagreb, telefon 01/66-77-443 ili na e-mail Vlado.Kovacevic@hrt.hr.

Ova je pozicija remi jer nakon:

1.Kf4 Kf7 2.Ke5 Ke7 3.Kd5 Kf6 4. Kc5 Kf5: 5.Kb5 Ke6! 6.Ka5: Kd7! 7. Kb6

crni stiže sa spasonosnim:

7. ..Kc8!

ostvariti kontrolu nad ključnim poljem b7.

 

58. Vratimo li bijeloga udaljenog slobodnjaka za jedan korak natrag, nastaje bitno drukčija situacija!

Bijeli dobiva jer nakon eliminacije udaljenoga slobodnjaka crni kralj neće na vrijeme stići ostvariti kontrolu nad ključnim poljem b7.

1.Kd5! Kf5 2.Kc5 Kf4: 3.Kb5 Ke5 4. Ka5: Kd6 5.Kb6 Kd7 6.Kb7 Kd6 7.a5 i pretvorbom u damu bijeli će pješak donijeti pobjedu.

 

Za slične pozicije vrijedi univerzalni poučak: Bijeli uvijek dobiva ako mu udaljeni slobodnjak nije prešao dijagonalnu refleksiju crnoga rubnog pješaka od c-linije! To znači da u slučaju blokadnih rubnih pješaka a3-a4 bijeli dobiva samo ako udaljeni pješak nije prešao dijagonalu g2-d5 (s h-pješakom je uvijek remi!). S blokiranim pješacima a2-a3 bijeli dobiva tek ako mu u sličnoj poziciji udaljeni slobodnjak nije prešao dijagonalu f2-d4 (s g- i h-pješakom te su završnice uvijek remi!). Tu vrijedi općenito pravilo: udaljeni slobodnjak je to vrjedniji što je drugi pješak bliži polju pretvorbe!

 

59. Poznavajući ovo pravilo, lako je razumjeti strategiju obje strane u studiji V. Baehra iz 1935. godine.

Udaljeni slobodnjak bijeloga ispod je kritične dijagonale c7-h2, što znači da bi bijeli lako dobio potiskivanjem crnoga kralja i pravodobnom zamjenom e-pješaka za protivničkoga a-pješaka.

1.e3+ Kc4!

Od čekanja crnomu nema spasa, pa kreće u napad na bijeloga a-pješaka. Nakon pasivnoga 1. ..Ke4 bijeli bi dobio po lako razumljivome receptu: 2.Ke2 Ke5 3. Kd3 Kd5 4.e4+ Ke5 5.Ke3 Ke6 6.Kd4 Kd6 7.Kc4! Ke5 8.Kb5 Ke4: 9.Ka5: Kd5 10.Kb6 itd.

2.Kc2 Kb4 3.Kd3!

Preuranjeno bi bilo 3.e4? jer bi poslije 3. ..Ka4: crni ostao u kvadratu bijeloga pješaka i zatim lako remizirao s Kb5. Bijeli želi zatvoriti crnoga kralja u klopku i onemogućiti mu kretanje prema pretvorbenomu polju e8.

3. ..Ka4: 4.Kc4! Ka3 5.e4 Kb2 6.e5!

Ulazi u dobivenu damsku završnicu. Pogrješno bi bilo 6.Kb5? zbog 6. ..Kb3!! s odvlačenjem bijeloga kralja i ulaskom u kvadrat bijeloga slobodnjaka: 7.Ka5: (ili 7.e5 a4 s damskom remi-završnicom) Kc4 itd.

6. ..a4 7.e6 a3 8.e7 a2 9.e8£ a1£ 10. £ e2+

Bijeli munjevito izvodi matni napad, po ugledu na primjer 50.

10. ..Ka3 11.£ d3+ Kb2 12.£ d2+ Kb1

Ili 12. ..Ka3 13.£ b4+ Ka2 14.£ b3 mat.

13.Kb3 s neobranjivim matom.

 

itd. itd. itd.

645. Vjerojatno najljepšu studiju na temu dobitak tempa za pretvorbu pješaka u damu sastavio je Heuacker 1930. godine.

Čini se kao da je bijeli pješak osuđen na propast jer ga crni lako može zaustaviti otvaranjem dijagonale lovcu. No, bijeli na potezu dobiva na čudesan način!

645.

1.La7!

Napadom na lovca dobiva prvi tempo. Očigledno je da ništa ne daje 1.h7? zbog 1. ..e4.

1. ..La1

Naravno, uzimanje ne dolazi u obzir jer bi pješak otišao u damu.

2.Kb1 Lc3 3.Kc2

Tako je jurnjavom za lovcem bijeli dobio i drugi tempo za približavanje protivničkomu pješaku.

3. ..La1 4.Ld4!!

Briljantan udar kojim bijeli dobiva nove tempove za dobitničko kočenje e-pješaka.

4. ..Ld4:

Ili 4. ..ed4 5.Kd3 s neobranjivom pretvorbom pješaka u damu.

5.Kd3 La1 6.Ke4!

Dijagonala a1-h8 ne može se otvoriti i h-pješak odlazi u damu.

 

 

646. Ponekad je dobitak moguć i nakon istodobne pretvorbe pješaka u damu, ako se može osvojiti protivnička dama ili izvesti forsirani matni napad. Takav izniman slučaj vidimo u studiji Trojickoga iz 1925. godine.

646.

Bijeli na potezu dobiva s:

1.a6 c4 2.a7 c3 3.Lh1!

Čisti dijagonalu da bi nakon pretvorbe zaprijetio matom na g2.

Slabije je 3.Lc6? jer bi nakon 3. ..Lg6+ 4.Ke7 c2 5.a8D c1D 6.Db8+ Kh3 7.Ld7+ Kg2 crni lako remizirao u damskoj završnici.

3. ..La4+

Pokušava se spasiti presijecanjem dijagonale h1-a8 i odvlačenjem lovca s h1. Slabo bi bilo 3. ..Lg6+? zbog 4.Ke7 c2 5. a8D c1D 6.Dg2 mat.

4.Kf7!

Dobiva jedino ovaj potez jer omogućava zatvaranje matne mreže.

4. ..Lc6! 5.Lc6: c2 6.a8D c1D

Nastala je damska završnica u kojoj bijeli forsirano dobiva.

7.Da2+! Kg3 8.Dg2+ Kf4

Na 8. ..Kh4 išlo bi 9.Df2+ Kg5 (ili 9. ..Kg4 10.Ld7+ Kh5 11.Df3+ Kh6 12. Dh3+ Kg5 13.Dg4+) 10.Dg3+ Kf5 11. Dg6+ i sad bi na 11. ..Ke5 slijedilo 12. Df6 mat, dok na 11. ..Kf4 12.Dh6+ crni ostaje bez dame.

9.Df3+ Kg5

Ili 9. ..Ke5 10.Df6 mat.

10.Dg3+ Kf5

Ili 10. ..Kh5 11.Lf3+ uz Dg6 mat.

11.Dg6+ Kf4 12.Dh6+ i pada crna dama.

 

 

656. S dalekim slobodnjakom koji vezuje lovca slabija strana može remizirati i u vrlo nepovoljnim situacijama, čak i kad su protivnički pješaci vrlo blizu polju pretvorbe. Jako poučan slučaj dogodio se u završnici partije Kviatkovski – Nejkirh, (prvenstvo Bugarske 1954.).

656.

Crni na potezu remizira s:

1. ..Lb8!

Jedino. Slabo bi bilo 1. ..Lf8? zbog 2.f7 jer se crni više ne bi mogao djelotvorno suprotstaviti prijetnji prebacivanja kralja na g8, kombiniranoj s napredovanjem b-pješaka. Naime, na 2. ..Lb4 slijedilo bi 3.Ke5 Ke7 (Inače ide Kf6 uz Kg7 s osvajanjem lovca. Uočite da je takav dobitak moguć zato što Lg1 ima dvostruku funkciju – zaustavlja protivničkoga pješaka, ali i brani svoga preostaloga pješaka!) 4.f8D+! Kf8: 5.b7. Ne spašava ni 2. ..Lh6 zbog jednostavnoga 3.Ke4!. U partiji je nakon 3.Lh2 Ke7 bijeli grubo pogriješio s 4.b7?? te je crni remizirao nakon 4. ..Lf4! 5.Lf4: g1D 6.f8D+ Kf8: 7.b8D+.

2.b7 Lc7

Slabo bi bilo 2. ..Ld6? zbog 3.f7 Ke7 4.f8D+ Kf8: 5.Kd6:, a nije dobro ni 2. ..Lg3? jer bi pružilo priliku bijelomu da zaradi ključni tempo za prijelaz u dobivenu završnicu lovca i pješaka protiv lovca. Naime, slijedilo bi 3.Ke4 Ke6 4.Kf3 Lb8 5.Kg2: Kf6: 6.Lh2! La7 7.Kf3 i crni bi izgubio jer bi igrao bez lovca, a ne bi se nikako mogao približiti b-pješaku: 7. ..Kf5 8.Lf4! Kf6 9.Ke4 Ke6 10.Le5! Ke7 11. Kd5 Kd7 12.Ld6! Ke8 13.Kc6 Kd8 14. Kb5 Kd7 15.Lf4 Ke6 16.Ka6 itd.

3.Lc5

Potez s najviše “otrova”. Ništa ne daje 3.Ld4 Lb8 4.Ke4 Ke6 5.Kf3 zbog 5. ..g1D! 6.Lg1: Kf6: 7.Ke4 Ke6 s lakim remijem.

3. ..Ld6! 4.Ld6: g1D 5.b8D Dg2+ 6.Kd4

Ili 6.Ke5 Dg5+ uz Df6:.

6. ..Dd5+! Remi jer je nakon 7.Kd5: pat.

 

758. Od pozicija s jednakim materijalom najsloženije su i najneizvjesnije one s promjenljivom, pokretnom pješačkom stru-kturom. Uz približno jednaku aktivnost figura, pozicije bez pješačkih slabosti najčešće završavaju remijem. U završnicama s pješacima na oba krila treba razlikovati dvije osnovne vrste pozicija: s približno simetričnom pješačkom strukturom i nesimetričnom strukturom, koja pruža priliku za stvaranje slobodnoga pješaka. U nesimetričnim pozicijama veliku prednost donosi mogućnost fiksiranja protivničkih pješaka na poljima lovčeve boje, što je uz potencijalnoga slobodnjaka najčešće dostatno za pobjedu. Vrlo poučna završnica viđena je u partiji Averbah – Veresov (Moskva, 1947.).
 

758.

Iako crni ima slobodnoga pješaka i aktivnijega kralja, bijeli na potezu dobiva. Njegova prednost ogleda se u tri osnovna elementa: mogućnosti fiksiranja slabih pješaka na kraljevu krilu, stvaranju udaljenoga slobodnjaka na daminu krilu i fiksiranomu crnom slobodnjaku na polju lovčeve boje.

1.h4!

Već nakon ovoga poteza postaje jasno da je crni u podređenome položaju i da se mora grčevito braniti.

1. ..Ld7 2.Lf1 a5 3.Lg2 Lc6

Mora osloboditi izlaz h3 protivničkomu lovcu jer bi na 3. ..Lf5? 4.Lh1! crni odmah izgubio zbog iznudice.

4.Lh3 b5

Alternativa je 4. ..La8 5.Ld7 Lb7 6. b4 ab4 7.ab4 La8 8.c5 bc5 9.bc5 Kd5 (Na 9. ..Ld5 10.Le8 Kf5 11.c6 Kg4 12.c7 Le6 13.Lg6: Kg3: 14.Ke4: Kg4 15.Ke5 Lc8 16.Lf7 Kh4: 17.Le6 La6 18.Kd6 bijeli lako dobiva sljedećim Kc6-Kb6.) 10.Le8 g5 (Pokušava se spasiti redukcijom materijala. Na 10. ..Kc5: bijeli lako dobiva s 11.Lg6: Kd6 12.Lh5: Ke5 13. Lg6 Lc6 14.g4 uz g5) 11.hg5 Kc5: 12. Lg6! Ld5 13.Le4: Lg8 14.Kf4 Kd6 15. g6 Ke6 16.Kg5 s lakim dobitkom.

5.cb5 Lb5: 6.Lc8 Lc6 7.b4

Stvara slobodnjaka kojim će odvući protivničke figure od ugroženih pješaka na kraljevu krilu. Slabije bi bilo 7.La6 zbog 7. ..Kf5 s prijetnjom Kg4.

7. ..ab4 8.ab4 Lb5

Na 8. ..Kd5 išlo bi 9.La6.

9.Lb7 g5

Rješava se jednoga slabog pješaka, ali mu ostaje još trajna slabost na h5. Nije spašavalo ni 9. ..Ld3 zbog 10.Lc6 Kf5 (Sada bi na 10. ..g5 11.hg5 Kf5 odmah dobivalo 12.g6.) 11.b5 Kg4 12.b6 La6 13.Kf2 e3+ 14.Kg2 s prijetnjom 15.Ld7 mat.

10.Le4: gh4 11.gh4 i nastala je pozicija 669., koju bijeli lako dobiva.
itd. itd. itd.

Primjeri iz knjige: Završnice lakih figura

5.5. Lovac i pješak protiv skakača i pješaka

Zbog minimalne količine materijala, završnice lovca i pješaka protiv skakača i pješaka, u pravilu, završavaju remijem, ali ponekad ravnoteža može biti toliko narušena da je pobjeda moguća. Od faktora koji donose prednost najvažnija je blizina pješaka polju pretvorbe i aktivnost figura. S obzirom na bitno različitu strategiju, ove ćemo završnice razmotriti u dvije osnovne skupine: završnice bez slobodnih pješaka i završnice sa slobodnim pješacima.

 

5.5.1. Bez slobodnih pješaka

Veća snaga lovca od skakača manje se osjeća u završnicama bez slobodnih pješaka jer se ključni događaji odvijaju na jednom krilu šahovnice. Pobjedu je, u pravilu, moguće postići jedino s blokiranim pješakom na šestome ili petome redu jer samo u tim slučajevima nakon osvajanja protivničkoga pješaka može nastati dobivena pozicija. U svim ostalim situacijama slabija strana stiže presjeći put pješaku. Iznimno pobjeda može nastati i kao posljedica lošega rasporeda figura, ali i zbog izrazite dominacije jedne figure nad drugom.

 

1014. S obzirom na nešto veću snagu lovca u otvorenim pozicijama, pozicijsku prednost lakše je, u pravilu, realizirati kad jača strana ima lovca. Sa skakačem jača strana ima veće izglede na pobjedu kad je pješak bliže rubu šahovnice. Jednu takvu iznimnu poziciju vidimo u studiji De Fejtera iz 1936. godine.

 

1014.

Bijeli na potezu dobiva vješto koristeći nespretan položaj crnih figura.

1.Sb5

Bijeli prijeti osvajanjem pješaka i stvaranjem jakoga udaljenog slobodnjaka, a crni zbog lošega položaja kralja ne može uzvratiti protunapadom na a6. Naime, na 1. ..Lc4? slijedio bi dvostruki udar 2. Sd6+.

1. ..Kf6

Slabije je 1. ..Ke5 zbog 2.Sa7: Lc4 3. Sc6+ jer bijeli s tempom oslobađa put pješaku prema polju pretvorbe.

2.Sa7: Lc4 3.Sb5!

Prividnom žrtvom skakača spašava pješaka. Naime, ne ide 3. ..Lb5: zbog 4.a7 s pretvorbom pješaka u damu.

3. ..Ke7 4.a7 Ld5 5.Sd6 La8 6.Sc4!

Tako je nastala pozicija kao u primjeru 901., koju bijeli dobiva nakon:

6. ..Ld5 7.Sa5 La8 8.Kc8! Ke8

Ili 8. ..Kd6 9.Kb8 Kd7 10.Sb7!.

9.Sc4! Ke7 10.Kb8 Kd8 11.Sa5 Kd7 12.Sb7 Kc6 13.Ka8: Kc7 14.Sd6 itd.

 

1015. Ako jača strana u sličnoj situaciji ima lovca, tada postoje realni izgledi na pobjedu samo kad je skakač deplasiran i ne može na vrijeme zaustaviti protivničkoga pješaka. Poučnu studiju na tu temu sastavio je S. Filaretov 1925. godine.

1015.

Bijeli na potezu dobiva hvatajući protivničkoga skakača na "krivoj nozi".

1.f6!

Slabo bi bilo 1.Kf7:? zbog 1. ..Sf2! (Na 1. ..Se3? 2.f6 skakač više ne bi mogao prići pješaku, koji bi odjurio u damu.) 2.f6 Se4 3.Lf5+ Kh8 jer se crni brani patom ili osvaja pješaka.

Također ne bi bilo dobro ni 1.Lf7:? zbog 1. ..Se3 (Sada ne ide 1. ..Sf2? zbog 2.Lg6+ Kh6 3.f6 s pretvorbom pješaka u damu.) 2.f6 Sf5+ 3.Ke6 Sh6 4.Lh5 kad najjednostavnije remizira 4. ..Sg8! 5.f7 Kg7 uz Sh6. Upravo zbog toga što u jednoj varijanti dobiva Sf2, a u drugoj Se3, bijeli vuče koristan, a neutralan potez, tako da može reagirati na pravi način neovisno o tome koju će putanju skakač odabrati.

1. ..Sf2

Na 1. ..Se3 bijeli bi odabrao nastavak 2.Kf7:! u kojemu skakač više ne bi mogao zaustaviti pješaka. Slijedilo bi 2. ..Sg2 3.Ke8 Sf4 4.Lf5+ uz f7-f8D.

2.Lf7:!

Varka tijelom. Bijeli sada uzima lovcem jer ga može skloniti s tempom i otvoriti put pješaku prema pretvorbenomu polju.

2. ..Sg4 3.Lg6+!

Slabo bi bilo 3.Lg8+? zbog 3. ..Kh8! 4.f7 Se5 5.f8D Sg6+.

3. ..Kh8!

Duhovit pokušaj spasa u trenutku kad se čini da se ne može spriječiti pretvorba pješaka u damu.

4.f7 Sh6 5.f8L!!

Jedino što obara zamisao bijeloga. Na 5.f8D+ slijedilo bi 5. ..Sg8+ s patom, a na 5.f8T crni bi se spasio s 5. ..Kg7 6. Lb1 (ili 6.Lf7 Sf5+ 7.Ke8 Sd6+) Sg8+ 7.Ke8 Sf6+! zahvaljujući vječnomu šahu.

5. ..Sg4 6.Lf5! Se5 7.Kf6 Kg8 8. Lh6 Sf7

I u nastavku 8. ..Sc6 9.Ld7 Kh7 10. Lf8 Kg8 11.Lc5 Sd8 12.Kg6! crni ne bi mogao braniti mat.

9.Le6 Kh7 10.Lf8 Sh8 11.Lf5+ Kg8 12.Ke7! Sf7 13.Le6 s matom u nekoliko poteza.

 

b) Završnice s razdvojenim pješacima

U završnicama s jednim udaljenim slobodnjakom izgledi na pobjedu mnogo su veći nego u pozicijama s vezanim pješacima. Naime, za pobjedu nije neophodno osvojiti protivničkoga pješaka iako je to najjednostavniji način realizacije prednosti. Naravno, i ovdje će šanse za pobjedu prvenstveno ovisiti o pozicijskoj prednosti, koja se ogleda u većoj aktivnosti figura, boljemu položaju kralja i blizini pješaka pretvorbenomu polju.

 

 

1070. Kad je kralj ispred slobodnjaka, a pješak slabije strane fiksiran na polju lovčeve boje, tada je, u pravilu, dobitak jednostavan. Iznimke su moguće u pozicijama s rubnim pješacima. U tome pogledu vrlo je poučna završnica partije Suetin – Štejn (Kislovodsk, 1972.), koju Enciklopedija tretira na pogrješan način.

1070.

Za potpuno razumijevanje ove pozicije važno je znati da za konačni ishod nije bitno hoće li crni osvojiti h-pješaka, već je presudno može li se kraljem probiti na polje f4!

Bijeli na potezu lako bi remizirao čišćenjem polja f3 za svoga kralja s 1. Lb7! jer nakon 1. ..Se4+ ima 2.Kf3 Ke5 3.Ke3! ne dopuštajući protivničkomu kralju prodor na f4. Poslije 3. ..Sg5 4.Lg2 f4+ 5.Kf2 Kd4 6.Ke2 Kc3 7.Kf2 Kd3 bijeli remizira s 8.Lb7! (Gruba bi grješka bila 8.Lf1+? zbog 8. ..Ke4.) Sh3:+ 9.Kf3 sa sljedećim Lc8.

Crni na potezu dobiva prodorom kralja na f4 zahvaljujući nespretnomu položaju bijeloga lovca.

1. ..Ke5!

Jedino što vodi pobjedi. Slabo bi bilo 1. ..Sd5? zbog 2.Lg2! [ Nije dobro 2. Kg2? zbog 2. ..Sf4+ 3.Kf2 (Na 3.Kh2 bijeli kralj ostaje izvan igre, pa lako dobiva 3. ..Ke3 4.Lc6 Sd3 5.Kg2 f4 6.Lb7 f3+! 7.Kf1 Sc5 8.Lc6 Se4.) Sh3:+ 4. Kg2 (Bijeli ne može spriječiti prodor crnoga kralja na treći red jer bi na 4.Ke2 slijedilo 4. ..Sg1+.) Ke3! uz Sg5 i f4-f3 s lakim dobitkom.] Sf4 3.Lb7!! [ Napuštanjem obrane pješaka osigurava prijelaz u remi-završnicu koju smo vidjeli u primjeru 986. Slabo bi bilo 3.Lf1? zbog 3. ..Ke4! jer bi onda bilo prekasno za prijelaz u završnicu sličnu onoj u primjeru 986. Naime, nakon 4.La6 (Bez otpora gubi 4. Kg1? zbog 4. ..Ke3! 5.Kh2 Se2 6.Lg2 f4 7.Lc6 f3 8.Lb7 f2.) Sh3:+ 5.Kg2 Sg5 6.Kf2 Kf4 bijeli nema obrane od h3 uz Se4+ i Kg3. Na 7.Kg2 ide 7. ..Ke3 uz f4-f3, a na 7.Lc8 h3 8.Kg1 Kg4 9.Kh2 (ili 9.Ld7 Sf7! 10.Kh2 Sh6! uz Kh4 i Sg4+) Sf3+ 10.Kh1 Sd2!! crni dobiva kao u primjeru 983.] Sh3:+ 4.Kf3 Ke5 5.Ke3 Sg5 6.Lc6 (Ne smije se dopustiti prodor protivničkoga kralja ispred f-pješaka jer bi nakon 6.Kf2? crni lako dobio s 6. ..Kf4! 7.Lc8 h3 itd.) Kf6 [ Ništa ne daje ni 6. ..h3 zbog 7.Lb7 Se4 8.Kf3 Kf6 (Ili 8. ..f4 9.Lc8 Sg5+ 10.Kf2 Kd4 11.Lf5 s remijem jer crni ne može ostvariti f3 uz Kf4.) 9.Lc8 Kg5 10.Le6 s remijem kao u primjeru 986.] 7.Lb7 Se6 8.Kf3 Kg5 9.Ld5 Sf4 10.Lc4 Sg6 11. Kg2 Se5 12.

La6 s remijem kao u primjeru 986.

2.Ke3

U partiji je odigrano slabije 2.Lc6? i bijeli je lako dobio prodorom ispred f-pješaka: 2. ..Kf4! 3.Lb7 Se4+ 4.Kg2 Ke3 5.Lc8 f4 6.La6 f3+ 7.Kg1 Sg5 8.Lf1 f2+ 9.Kg2 Se6! 10.Lb5 Sf4+.

Ništa ne daje ni pokušaj napada na f-pješaka s leđa. Na 2.Lb7? Kf4 3.Lc8 slijedilo bi 3. ..Se4+ 4.Kg2 Sd6! 5.Le6 Ke3 s lakom pobjedom.

2. ..Sd5+ 3.Kf2

Bijeli gubi bez otpora u nastavku 3. Ld5:? Kd5: 4.Kf4 Ke6 5.Kg5 Ke5 6. Kh4: f4 7.Kg4 Ke4 8.h4 f3.

3. ..Sb4!!

Enciklopedija navodi slabo 3. ..Sf4? i zaključuje analizu tvrdnjom da crni pobjeđuje. To nije točno jer bijeli s 4.Lb7! Sh3:+ 5.Ke3! Sg5 6.Lc6 itd. može postići remi-poziciju viđenu u primjeru 986., odnosno 982.

4.Ke3 Sc2+ 5.Kf2 Kf4 6.Lb7

Alternativa je 6.Lc6 Sb4 7.Lb5 Sd5 8.Ld7 Sf6 9.Le6 Se4+ 10.Kg2 Sc5 11. Lc8 Ke4 12.Kf2 f4 13.Lg4 Sd3+ 14. Ke2 Se5 15.Lc8 f3+ 16.Kf2 Sd3+ 17. Kf1 Kf4 18.La6 Sc5 19.Lc4 Kg3 s lakim dobitkom nakon osvajanja h-pješaka.

6. ..Sb4 7.Lc8 Sd3+ 8.Kg2

Ili 8.Ke2 Sc5 9.Kf2 Se4+ 10.Kg2 Sd6 uz Ke3.

8. ..Ke4 9.La6 Sc5 10.Lb5 Ke3 11. Le8 f4 12.Lh5 Se4 13.Lg4 Sd2! i napredovanjem f-pješaka crni će osvojiti lovca te lako pobijediti.