95. OBLJETNICA HRVATSKOGA ŠAHOVSKOG SAVEZA

(1912.–2007.)

 

Prvi pokušaj održavanja Hrvatskoga prvenstva u šahu 1908./09. nije uspio zbog visokih hotelskih troškova za boravak sudionika. Tu se prigodu kanilo iskoristiti za osnivanje Hrvatsko-slavonskoga šahovskog saveza. Za osnivanje Hrvatskoga šahovskog saveza bilo je potrebno postojanje najmanje tri šahovska kluba. Na svojoj odborskoj sjednici 30. kolovoza 1911. zškovci su u svezi sa Savezom zaključili: Savez bi u početku zauzeo teritorij Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, Istre, Bosne i Hercegovine. Iza toga bi se vremenom i povoljnim prilikama prešlo na savez sa širim obsegom – jugoslavenski. Takav jugo-pristup kod proaustrijskih vlasti izazvao je odbojan stav, i one će na svakom koraku ometati registraciju Saveza. ZŠK-ov tajnik Kosta Rožić otposlao je 7. rujna 1911. iz ZŠK-a proglas na preostala tri aktivna kluba u Karlovcu, Osijeku i Sisku. Proglas je sačuvan u “Sisačkome glasu”, u kojemu je objavljen 1. listopada 1911. godine.

5) Pravila za “Hrv. šah. savez” – Na temelju pravila što ih je g. Rožić po pravilima njemačkih “Bund”-a sastavio i dr. Hoffer izpravio, i na temelju pravila češkog šah. saveza sastavio je dr. Wolf pravila, koja je on pročitao, i koja su, uz neke modifikacije, primljena.

Osnivačka skupština HŠS-a održana je u ned-jelju 12. svibnja 1912. u Građanskoj Streljani u Zagrebu u nazočnosti više od 20 šahista, od kojih su pravo glasovanja imala osmorica – po dva iz svakoga kluba: ZŠK-a, KŠK-a, OŠK-a i SŠK-a. Skupštinu je sazvao ZŠK, a njom je rukovodio ZŠK-ov predsjednik dr. Milan Amruš. Pošto su još umoljena tri člana Z.Š.K., da pretresena pravila, što skorije pošalju vladi na odobrenje, predsjednik je zaključio skupštinu. Ta su trojica bili dr. Amruš, dr. Nikola Hoffer i dr. Slavko Wolf.

Skupštini su iz Osijeka nazočili Josip Kohn, Josip Poić, Nikola Vesin, J. Kockar, Herman, Kišicki, Leitner, Madjarević i Zentner. Sisački š. k. zacijelo su zastupali osnivači kluba Adolf Kraus i Makso Hrnjak. Pretpostavlja se da su u ime Karlovačkog š. k. bili nazočni Izidor Gross, KŠK-ov predsjednik dr. Ivan Haslinger, dopredsjednik dr. Josip Kramer i još neki. Od zškovaca zacijelo su bili prisutni dr. Amruš, dr. Hoffer, dr. Wolf, K. Rožić, Lj. Čubelić, M. Majcen, F. Peyer, M. Singer, L. Stern i drugi.

Dužnosnik Zemaljske vlade odgađao je HŠS--ovu registraciju navodeći neke formalne razloge (da OŠK nije registriran, da Sisački š. k. nije po-slao zapisnik sa skupštine, ...). U “Hrvatskome pokretu” 22. prosinca 1912. stoji zapisano: Za Savez stvar ide u redu, jedino još treba da S. Š. K. pošalje zapisnik svoje skupštine o prihvatu pravila. Povjesničari zasad nisu ustanovili datum HŠS-ove konačne registracije. No, neosporno je da je Hrvatski šahovski savez utemeljen i da je 12. svibnja 1912. održao svoju osnivačku skupštinu te da je vlastima, nakon dopunskih intervencija, podnio valjan i cjelovit zamolbeni podnesak za registraciju.

Od slavenskih naroda jedino su češki šahisti prije – od 1905. godine imali svoj savez.

Isti taj ZŠK i njegovi djelatnici bit će i utemeljitelji Jugoslavenskoga šahovskog saveza, čija je osnivačka skupština održana 22. kolovoza 1920. u Zagrebu.

 Građanska streljana

Građanska Streljana u kojoj je 12. svibnja 1912. održana osnivačka skupština HŠS-a

Novi poticaj za osnivanje Hrvatskoga šahovskog saveza dali su 1937. šahovski djelatnici u Zagrebu na čelu s dr. Vladimirom Židovcem i Vatroslavom Petekom Na skupštini 1. ožujka 1937. u Zagrebu su u Privremeni odbor izabrani dr. Vilim Benović kao predsjednik, dr. Židovec i dr. Niko Sever kao dopredsjednici i po jedan odbornik iz svakoga kluba. Vlasti nisu odobrile ta pravila (navodno zato što svi klubovi nisu bili iz jedne Banovine). I tako je ostalo do 1939., do utemeljenja Banovine Hrvatske, kad su se osnivali savezi svih športova u sklopu Hrvatske Športske sloge, kao vrhovnoga športskog tijela u Banovini Hrvatskoj.

Poticaj za osnivanje dao je Privremeni radni odbor HŠS-a iz 1937. (Benović, Židovec, Petek...) koji je sjednicu izaslanika svih klubova sazvao 23. rujna 1939. Naglašeno je da će HŠS podpadati pod kompetenciju Prosvjetnoga odjeljenja Banske Vlasti u Zagrebu. Na napomenu da u Za-grebu već postoji Jugosl. šah. savez uslijedio je odgovor: Ti prigovori većinom potiču od ljudi, koji ne mogu ili neće shvatiti, da Hrvati nisu centralistički raspoloženi i da Hrvati daju prilike svakom narodu u ovoj državnoj zajednici, da se na svojem teritoriju slobodna razvija.

Iz Pravila Hrvatskoga šahovskog saveza 1939. V. Petek pročitao je i ovo: Klubovi na području Banovine Hrvatske mogu biti članovi samo Hrvatskoga šahovskog saveza.

Privremeni odbor je 12. listopada osnivačku skupštinu zakazao u nedjelju 29. listopada 1939. u 9 sati u Gajevoj 6/II u prostorijama Hrvatskoga nogometnog saveza. Ministar dr. Ivan Andres prihvatio je obnašati dužnost HŠS-ova predsjednika. Majstor Vladimir Vuković istaknuo je da Hrvatski šahovski savez može biti članom FIDE na posve jednaki način kao i Škotski šahovski savez.

Vuković je također naglasio da je “akt samostalnosti” i činjenica da HŠS mora što prije početi dodjeljivati majstorski naslov.

Osnivačkoj skupštini bi-li su prisutni izaslanici 20 hrvatskih šahovskih klubova. Skupštinu je vodio Vladimir Vuković. U upravu Saveza izabrani su: dr. Ivan Andres kao predsjednik, Vladimir Vuković kao I. dopredsjednik, Držislav Knežević kao II. dopredsjednik, dr. Vladimir Židovec kao III. dopredsjednik i Luka Predanić kao tajnik (no kao v.d. to je bio V. Petek!).

Na svojoj sjednici 30. lipnja 1940. Poslovni odbor HŠS-a raspravio je o prvom amaterskom turniru Hrvatskoga šahovskog saveza. Taj HŠS-ov I. ama-terski turnir održan je u Borovu, a pobjednik Bra-slav Rabar proglašen je prvim majstorom Hrvat-skoga šahovskog saveza.

Sredinom 1943. u Zagrebu je ustrojen Pripremni odbor koji je zakazao 30. kolovoza sastanak radi osnutka Hrvatskoga šahovskog saveza. Tada je izdan i br. 12 “Službenih viesti HŠS-a”. U nazočnosti izaslanika klubova 10. rujna 1943. konstituirana je uprava HŠS-a s Vatroslavom Petekom kao predsjednikom.

Nakon 1945. šah se našao u državnom Fiskulturnom savezu (FISAJ), u čijem je okrilju bio i Šahovski odbor Hrvatske. Iz njega će se razviti Šahovski savez Hrvatske, osnivačka skupština kojega je održana 14. studenoga 1948. u Zagrebu. Republički će se savezi 20. prosinca 1948. udružiti u državni – Šahovski savez Jugoslavije, koji će ih reprezentirati prema vani.

Na skupštini 26. travnja 1991., u duhu tradicije hrvatskoga jezika, usvojeno je opet ime – Hrvatski šahovski savez. HŠS 3. kolovoza 1991. prekinuo je odnose sa Šah. savezom Jugoslavije i o tome izvjestio FIDE svojim dopisom od 12. rujna 1991. godine. Na kongresu FIDE u studenome 1991. u Berlinu zaključeno je da do prijama Republike Hrvatske u UN hrvatski pojedini šahisti nastupaju pod zastavom FIDE. I prije prijama u UN stigao je 1. svibnja 1992. poziv da hrvatski šahisti sudjeluju na Olimpijadi u Manili pod svojom zastavom.

U punopravno članstvo FIDE HŠS primljen je 21. lipnja 1992. u vrijeme Olim-pijade. Od 1. srpnja 1992. na rejting-listama FIDE uz imena hrvatskih šahista naznačuje se – CRO.  

Tako je Hrvatski šahovski savez u proteklih 95 godina (1912.–2007.) doživio brojne mijene i promjene, ovisno o političkim prilikama. Osnivan je više puta i u nekoliko država.

Danas je Hrvatski šahovski savez stabilizirana i dobro ustrojena institucija koja s puno uspjeha skrbi o cjelokupnome šahu u Hrvatskoj te sudjelovanju pojedinaca i svih hrvatskih vrsta (seniora, žena, juniora, kadeta) na svjetskim i europskim prvenstvima te drugim natjecanjima.

Slavko Peleh